Tu je an fántić, ki gode na škántić, gode na pilco, pleše s kobilco.

 
  • Domov
  • Povezave
  • Kontakt
  • Iskanje
  • Galerija
  • Video
Uradna predstavitev
Diskografija
Kako se je začelo?
Pomembnejši nastopi
Novice
Napovednik dogodkov
Članki in recenzije
Besedila pesmi
Delavnice
  •  Slovenski Slovenski
  •  Hrvatski Hrvatski
  •  Italiano Italiano
  •  English English
Domov arrow Članki in recenzije arrow Zabavno
Zabavno Natisni
casopis12.jpg
 
< Nazaj   Naprej >
[ Nazaj ]

Piccola storia

Una volta un re e una regina

i xe partidi una bela matina,

i ga fato si e no un gireto,

pó i se ga perso nel boscheto.

»Ma dime, che storia xe?«

»Xe la più picola storia che xe,

de una regia e de un re!«

 

kingqueen.gif

Mali Tonin

Tega se domišljan, kako da je danas. Z Toninon san hodila u Juršiče. Mali je moga imati jeno tri lita. Mâ je žute lase kako i cekin, lip je bija kako šinjorinica. Najedanput sprid nas se je naša niki furešti čovik.

»Ča ti je to za doma, ili za odoma?« pita on.

»Tobože sin je za doma ustati, a šči je za odoma, za čja, za uženiti se. A, je sin, je sin.« san rekla.

»Kako mu je ime?« pita ti forešti.

»Tonin!«

»Tone?«

»Ne, nego jušto Tonin!«

»To bi bilo Anton?« jopet on po svoju.

»Ne, kum mu je zdija ime jušto Tonin!«

U ti hip mali je počeja hincati i plakati, a nepoznati je žvampija. Mali je plaka tri dana i ni bilo druge nego poj h staroj Pavici, ka je roke gasila.

»Govoriš, malen si tri bote rekla ime i to nepoznaten. Tote si falila, to nisi rabila reči. Sad, valje čemo viti ča je. Mali če finiti plakati i mi čemo znati, ko če biti štrigun ili krsnik.« reče Pavica i prid malega vrže rep od miša i kuščič česna. Mali Tonin uzme česan.

»Niš slabega,« poveseli se Pavica, »Mali če ti biti krsnik. Kada se je rodija, babica ga je zatajila, ni tri puta zvikala: Rodija se je krsnik. Zapoštaj, kada mali bude finija 7 lit, jopet če doj niki nepoznati i pitati tri puta, kako se mali zove. Ako mu rečete, pena ti bot mali če biti veri krsnik. Ako ga ne zatajite, njigovi če ga dohažati, zvati svake noči, da se na kružerah tuče z štrigami. Zapoštaj, za krščane je dobro, da je krsnik!«

Kako je nastal človek?

Pred mijar leti so šli si bogovi pobirat rbéto. Kadar so to delali, so si pravili štorje in se puno smejali.

Unemu, ki je imel srebrno kožo, je pala na tla ena velika rbéta, tam pa je bila deska in rbéta je pala na to desko. V lesu so bila vrezana usta, nos, oči, čelo, vse. Kadar je ta rbéta pala na to desko, se je na njej naredil obraz od človeka. Eden od bogičev je prijel rbéto, pihnil je vanjo in obraz je ratal živ. Eko, tako je nastal prvi človek. Bil je žute barve, kakor una rbéta.

Ti bogiči so naredili anka morje, reke, oblake in vse drugo; pili so sok od rbéte in ponjer so pišali na zemljo. Ta njihova voda je bila vrela, zato se je vele spremenila v meglo in oblake. Iz oblakov je začel padat daš, močno je padalo sedon dan in sedon noči in so nastale reke in te so napunile morje.

alenka.jpg
Copyright 2008 Vruja