VRUJA je sastav muzičara koji nastavlja tradiciju glazbenih skupina iz slovenske Istre što su zadnjih desetlječa ostavile dubok trag što se tiče poznavanja i popularizacije istarske glazbene baštine. Ime skupine dijalektainog je izvora i znači vrelo, studenac.

Skupina predstavlja uspješan spoj iskusnih glazbenika koji se smatraju pionirima preporoda pučke glazbe u našim krajevima, i mladih izvo?ača koji su pak zarana ušli u kontakt sa tradicijom. Vruja pokušava na sebi svojstven način pridodati kamenčič u mozaiku prerade i izvo?enja istarske glazbene baštine.

Glazbena je izvedba skupine plod glazbenih iskustva pojedinih članova te zajedničkog rada skupine koju možemo da opredijelimo kao predstavnicu muzičkog smjera poznatog kao folk music revival. Kao što je istarski poluotok višekulturni i višeetnički prostor, takav je i sastav skupine, i stoga ne čudi što izvode i prenose glazbenu tradiciju cijele Istre. Vruja crpi muzičko gradivo iz više izvora: neposrednim istraživanjem nekih članova skupine na terenu, traženjem več zapisanih glazbenih motiva i sura?ivanjem s priznatim etnomuzikolozima, folkloristima i arhivima.

Vruja počinje svoje muzičko putovanje s nekoliko pjesama s trščanskog krasa, področja u neposrednoj blizini Istre. Kod predstavljanja sviračke baštine Sjeverne Istre članovi grupe ostaju vjerni glazbalima koja su tipična za to područje kao što su vijulin (violina), bajs (istarski bas sa dvije crijevnate žice), klarin (klarinet) i remonika (harmonika). Takvom se sastavu pridoda još i daska (daska za pranje veša). U tom nam sastavu odsviraju najpoznatije plesove, to jest polku, valcer, šaltin, šete paši, cotič, manfrinu, mazurku, štajru, vilotu i do paši. Muzičku tradiciju Južne Istre skupina predstavlja tipičnim glazbalima toga područja kao što su vela i mala sopela ili roženica (drvena duvala sa dvojnim jezičcem od trske), meh ili mih (istarske dude), šurle (dvojno pištalo sa jednostrukim jezičcem od trske). Tim glazbalima "zasopeju" nekoliko najkarakterističnijih melodija kao što su mantinjada i balun. Sva ta pučka glazbala Vruja ponekad kombinira s glazbalima kao štu su gitara, mandola, flauta, gajde i električna bas gitara stvarajuči na taj način glazbenu sliku prema svojoj zamisli i naho?enju. Poseban pečat skupine čini njezino vokalno izvo?enje pjesama iz Južne Istre, odnosno dvoglasno pjevanje na tanko i debelo, canto soto le pive iz sela Galižane, villota (dvoglasno pjevanje iz priobalnih gradova) i pjesme iz slovenske Istre. Kroz te pjesme mogu se čuti čakavski, istromletački i šavrinski dijalekt.

Članovi skupine su i veoma aktivni na pedagoškom području predstavljanja glazbene tradicije Istre držeči predavanja i vodeči glazbene i plesne radionice za djecu u školama, vrtičima i ljetnim kampovima, a za odrasle vode sviračke i plesne radionice i seminare.

VRUJU sačinjavaju Marino Kranjac (vokal, violina, dude, mandola, sopele, gitara), Alenka Kranjac (vokal, daska), Peter Kaligarič (harmonika), Rok Kleva Ivančič (violina), Gabrijel Križman (gitara, mandola, vokal) i Gorast Radojevič (istarski bajs, električna bas gitara). Sa svog izvora VRUJA prenosi svijež, vedar i veseo duh istarskog čovjeka donoseči vam to i na svojim nastupima u želji da se s muzičarima poveselite i zaigrate.